Ne-Mislenje

Ne-Mislenje, Lažno Mislenje

i Realno Mislenje

Četiri stanja Beskonačne Inteligencije su (stanje) (I) ne-mislenja, u kome  niti kreira niti realizuje; (II) mislenja, u kome  kreira ali ne realizuje; (III) lažno mislenje, u kome  realizuje Svoju(To) kreaciju (univerzum); i (IV) Realno Mislenje, u kome Ona(To) realizuje Sebe(To). U stanju lažnog mislenja (III), Znanje zna to što Ono(To) ne zna ili misli to što Ono(To) ne misli (knowes that It does not konw or think that It does not thinks): to jest, Sopstvo (ili Inteligencija) realizuje univerzm. Šta uzrokuje da Inteligenciju na taj način zna (ili doživljava) ignorantnost kao Znanje? Maja! Van iz svesti se uzdižu svi i uzrok, vreme i prostor, pa se na taj način fini univerzum ili imaginacija manifestovao za (potrebe) Inteligencije u suptilnoj i gruboj formi.

SOPSTVO ZNAČI BESKONAČNA, večna, nedeljiva Inteligencija. U Svome(To) Onostranom stanju,[1] Sopstvo ne realizuje, ne shvata, ne zna niti misli bilo Sebe(To) bilo univezum. Drugim rečima, Beskonačna Inteligencija (ne) misli niti Sebe(To) niti Svoju(To) imaginaciju. Ona(To) niti zna Sebe(To) niti zna to što Ona(To) ne zna.[2] Sada reći da „Znanje zna to što Ono(To) ne zna“[3] jeste reći da je Znanje ignorantno. „Znanje (sa)znajuće toga što Ono(To) ne zna“[4] je istog značenja sa Sopstvo-vim realizovanjem univerzuma ili sa Inteligenciji-nim mislenjem imaginacije. U ovom stanju, Znanje zna, ali šta Ono(To) zna? Ono(To) misli, ali šta Ono(To) misli? Imaginaciju!

Stoga se mogu izvući sledeća definicija.

imaginacija = „to što Ono(To) ne zna“ („that It does not knowe“)

lažno mislenje = „mislenje imaginacije“ („thinking the imagination“)

Realno Mislenje = „Mislenje Sebe(To)“ („Thinking Itself“)

Fraza „to što Ono(To) ne zna“ je istinski simbol ili amblem lažnog mislenja.

Dakle četiri stanja u mislenju Beskonačne Inteligencije, poimence mogu da budu nabrojana u toj mislenjeveovoj relaciji  sa sticanjem Znanja.[5]

I. Beskonačno Inteligenciino je ne mislenje = Beskonačno Inteligencijino

ne saznavanje, ne realizovanje, ne oseećanje, ne doživljavanje = Beskonačna Inteligencija[6]

II. Beskonačno Inteligencijino mislenje = Beskonačni Um, Beskonačno Ja, Beskonačni Egoizam = Beskonačno Mislenje

III. Beskonačno Inteligencijino mislenje lažno = Beskonačno Inteligencijino saznavanje toga što Ona(To) ne zna ili Beskonačno Inteligencijino mislenje imaginacije = beskonačni lažni um, beskonačno lažno Ja, beskonačni lažni egoizam = beskonačno lažno mislenje.

IV. Beskonačno Inteligencijino mislenje realno = Beskonačno Inteligencijino saznavanje da Ona(To) zna Sebe(To) ili misli Sebe(To)  = Beskonačni Realni Um, Beskonačno Realno Ja, Beskonačni Realni Egoizam = Beskonačno Realno Mislenje.

Beskonačna imaginacija večno jeste u Beskonačnoj Inteligenciji (a) u finoj formi. Ali kako Beskonačna Inteligencija (u stanju I) nije svesna, nije misllenje, nije vibriranje – to jest, kako Beskonačna Inteligencija nije u Beskonačnom Um stanju (stanje II) – imaginacija nije manifestovana. Čim se svest ili mislenje pojavi u Beskonačnoj Inteligenciji, fina, naj-finija imaginacija je manifestovana u beskonačnoj suptilnoj ili gruboj formi a koju Ona(To) potom realizuje suptilno i grubo. Ovo je lažno mislenje (stanje III).

Beskonačno Inteligencijino ili Sopstvo-vo „mislenje toga što Ona(To) ne misli“ jeste ekvivalent sa Beskonačno Inteligencijinim mislenjem lažljivo (falš). Ovo „Beskonačno Inteligencijino mislenje“ znači „egoizam“, i ovo „mislenje toga što Ona(To) ne misli“ znači „misliti imaginaciju“ ili „mislenje umiverzuma.“ U celiniu se ova ideja može ovako šematski prikazati:

Beskonačna Inteligencija

(koja jeste Sopstvo)

mislenje                                                                 Beskonačno Inteligencijino

(ovde egoizam ulazi u igru)             = 

mislenje lažnljivo (fal

to što Ona(To) ne zna

(ovo „ne-mislenje“ je

imaginacija ili

univerzum)

Pitanje: Kao što je to upravo bilo objašnjeno, „imaginacija“ znači „to što Ona(To) ne misli“; takođe je bilo objašnjeno da Beskonačna Inteligencija misli imaginaciju kao mislenje. Pitanje je sada, sledeće:

Šta čini da Beskkonačna Inteligencija misli

„to što Ona(To) ne misli“ kao Mislenje?

To jest, šta je čini da Ona(To) zna

ignorantnost kao Znanje?

Odgovor: Maja! Maja je lažnost mislenja. To jest, Maja čini da Beskonačna Inteligencija realizuje kao realno to što je lažno, kao Sve to što je ništa.

Svest je sinonim sa mislenjem, egoizmom, Ja(om). Uzrok, vreme i prostor svi izranjaju van iz svesti. Jer je svest uzrok zašto je fina imaginacijia ili fini univerzum bio*[7] manifestovan za Beskonačnu Inteligenciju (za Realno Sopstvo) u suptilnu i grubu formu (i ova „forma“ podrazumeva prostor), onda kada (i ovo „kada“ podrazumeva vreme) mislenje počne. Tako Beskonačna Svest (Beskonačni Egoizam, Beskonačno Ja, Beskonačno Mislenje, Beskonačni Um), jeste Manifester (Kreator/Producent (Prikazivač)) suptilnog ili grubog univerzuma ili imaginacije.

Realno govoreći, u Beskonačnoj Inteligenciji nema tako nečega kao što su „uzrok“ ili „vreme“ ili „prostor“ ili „kreacija imaginacije ili univerzuma.“ Beskonačna Inteligencija u prečistom Beskonačno Inteligencijinom stanju[8] (ne) kreira ništa i (ne) realizuje ništa. U Beskonačnom Realnom Um stanju, Ona(To) (ne) kreira ništa ali realizuje Sopstvo. U Beskonačnom Um stanju, Ona(To) kreira imaginaciju – ili još tačnije, to baš i nije kreiranje koliko je to produciranje (iznošenje) napred u suptilnu i grubu formu već-egzistirajućeg finog univerzuma ili fine imaginacije. A u lažnom Beskonačnom Um[9] stanju Beskonačna Inteligencia realizuje suptilni i grubi univerzmum. Tako je mislenje Kreator uzroka, vremena i prostora i ono  je Producent (prikazivač) univerzuma. Lažno mislenje je realizator univerzuma; Realno Mislenje, realizer Sopstva. Tako:

a)    Beskonačna Inteligencija kao ne-svesna, ne-(spo/sa)znajuća i

ne misleća Inteligencija ne kreira niti realizuje univerzum.

b)    Beskonačni Realni Um kao svesna, (sa)znajuća, misleća

Inteligencija ne kreira niti realizuje univerzum.

c)     Beskonačni Um kreira univerzum.

d)    A lažni beskonačni Um realizuje univerzum.

Svrha kreacije univerzuma i potom realizovanja istoga (u stanjima (c) i (d), respektivno), jeste da omogući ne-svesnoj Inteligenciji (a) da postane Sopstvo-svesna Inteligencija (b). Drugim rečima, Inteligencija u (a) mora da dosegne i prođe kroz stanje (c) i (d) da bi dospela na (b).


[1] Kako je to ranije naznačeno „Onostrano stanje“ u Beskonačnoj Intleigenciji naznačava čvrsto spavanje (sound sleep), koje Bog Govori zove „Onostran-Onostrano stanje“.

[2] doslovno „da ono nez zna“.

[3] Knowledge knowe that It does not knowe – doslovno „Znanje zna da Ono ne zna“

[4] Knowledge knowing that It does not knowe – doslovno „Znanje spoznavajuće da Ono nezna“

[5] Fraza „Znanje zna ono što (that –da) Ono ne zna“ ne znači da je Znanje uočava (aware) i priznaje da(that-ono što) Ono ne zna, u smislu u kome bi obična osoba to učinila kada bi, joj bilo postavljeno pitanje na koje (that) on ne zna odgovor, on kaže da (that) on ne zna. (Napomena moja, radi se o značenju engleske reči „that“ koja se prevodi ili kao da ili kao ono što u ovoj frazi). Smisao fraze nagoveštava pre da Znanje pogrešno protumačilo „ne-saznavanje“ kao „saznavanje“ (not-knowing) i tako stvarno doživljava stanje „onoga što Ono ne zna“ (tj., ignoranciju) kao Znanje.

[6] Ova četiri stanja mobu nadalje da budu opisana, u terminima onoga što je bilo rečeno ranije u ovom tekstu, tako (1) čvrsto-spavajuće stanje (u kome Beskonačna Inteligencija jednostavno jeste); (II) Kreator stanje (u kome On misli kreaciju ali je ne realizuje)¸(III) realizator-(o)-kreacija stanja (u kome On realizuje imaginaciju koju je On kreirao u Kreator stanju); i (IV) Realizator-(od)-Sopstvo stanja (gde On misli Sebe ).

[7] Svest je bila uzrok koji je doveo do manifestovanja fine imaginacije ili finog univerzuma za Beskonačnu Inteligenciju u gerubu i suptilnu formu

[8] in pristine..state – stanje koje je isto (u smislu pre-čisto, najčistije moguće) kao u prvobitnom (ili originalnom) stanju

[9] o terminu „lažni Beskonačni Um“, vidi napomenu na strani 122 kao i Seriju 8, endnota 3.