Beskonačna Inteligencija

PREDGOVOR

Mervan Biramso Dzesavala

Knjiga koju ce te upravo citati zaranja u dubine istina ezoterije koje covecanstvu nikada do sad nisu bile otkrivene. Tema knjige je ona iskonska, koja postoji odvajkada  a i danas: Bog kao Beskonacni Um. Kroz vekove su raznoliki filozofi istrazivali i predstavljali svoja vidjenja ove mete. Medjutim, dubina i originalnost ovog prikaza svedoci da vidjenje ovde dato nije proizvod uobicajenog intelektualnog porekla vec se bazira na Istini i potice od Autoriteta koji ide izvan mogucnosti ogranicenog ljudskog uma.

Ovo stoga sto Avatar Meher Baba ne bazira svoje izlaganje proisteklo iz naucenog.  Tacnije, On izlaze iskustvo Bogo-Ostvarenog  ili onog koji je jedno s Istinom;  Njegova strucnost (autoritet) da objasni

Beskonacni Um se bazira na stvarnom Znanju. Takvo Znanje se ne moze porediti s skupljenim znanjem uma  koji se sluzi iskustvom cula. U Beskonacnom Umu, Meher Baba otkriva da univerzum na kome se bazira svo ljudsko znanje – je nista drugo do (lazna )senka stvarnog Postojanja. U istini, univerzum je krajnje-konacno (?) nista, pa prema tome sve ono sto nas um  stvara je puka imaginacija – sitni snovi u okviru veceg sna kreacije (stvaranja). Stoga, ova knjiga ne samo da predstavlja izazov ponosu ljudskog  intelekta vec takodje mu se suprotstavlja paradoksom: kako razumeti ono sto prevazilazi ograniceni ljudski um. Kljuc koji otkriva ovaj paradoks je Meher Baba Licno: ukoliko neko pristupi prihvatajuci da ta objasnjenja proisticu iz stvarnog Znanja, taj ce poceti da dokucuje snagu ovog teksta. Babina objasnjenja nisu teorije vec otkrovenja. Govoreci iz sedista u kome prebiva Istina, On namerava da izdigne svesnost coveciju iznad njenih ogranicenja da bi  spoznala ono sto inace sama ne bi mogla da uradi. Uzdizuci ljudsko shvatanje ka bozanskom Znanju, On ga istovremeno obogacuje svetloscu duhovne istine. Tako, umesto pometnje, glediste savrsene neizmerno neizrecive konacne Istine polako ozaruje citaocev um.

Posto (On) prevazilazi razumevanje, bozanski Um,  neizbezno deluje zagonetno; pa i Covek koji Ga je stekao biva zivo otelotvorenje(olicje) te zagonetke. Onih nekoliko srecnika koji su imali tu privilegiju da provedu zivot u bliskom odnosu sa Njim, Meher Babom, istovremeno olicenjem bezgranicnog Znanja – znakom bozanskog – i potpunog neznanja sto je karakteristika stanja u kome je obican covek uronjen u obmani. Uloga Avatra je da na najprirodniji nacin obelodani bozansko Znanje kroz ogranicenje i mane ljudskog neznanja. Ta sama jednostavnost zivota i prirodnost, sa svim svojim nedostatcima i slabostima koju On ispoljava  kroz svoj zivot cini Avatara opste dostupnim i prihvatljivim covecanstvu. Mnogo puta tokom Njegovog zivota Meher Babini postupci mereni obicnim svetovnim shvatanjem (svetovnom razumevanju) su delovali zbunjujuce, neosnovani, paradoksni. Tako to izgleda kad se Bozanstveni Zivot prikaze uobicajenim dogadjajima ljudskog zivota. Medjutim, te “kontradiktornosti” samo naglasavaju kako ljudski jezik koji po svojoj prirodi mora praviti razlike, podele i svrstavati nije u stanju da obuhvati beskrajnu Stvarnost. Meher Baba licno je objasnio ovaj problem u velicanstvenoj porucikoju je dao 1952.

Sve dok neznanje ne bude uklonjeno i Znanje

steceno – Znanje iz kog ce Bozanski Zivot biti

dozivljen i zivljen – sve sto spada pod Duhovno

ce izgledati paradoksalno.

Bog, koga ne vidimo, kazemo da je stvaran; a svet koji vidimo,

kazemo da je lazan. Ono sto mi dozivljavamo kao postojece

zapravo ne postoji; a ono sto za nas ne postoji, zapravo postoji.

Moramo da izgubimo sebe da bi smo se stekli.

Na taj nacin gubitak znaci dobitak.

Mi kao mi moramo da umremo kao sopstvo

da bi ziveli u Bogu. Tako umreti znaci ziveti.

Moramo postati praznina  koju bi Bog ispunio:

Tako potpuna praznina znaci Ispunjenost.

Moramo postati ogoljeni tako sto cemo biti liseni

sopstva da bi uronili u beskonacnost Boga; Time

nista postaje Sve. *

Posto se Stvarnost sama po sebi ne moze pojmiti, bilo koji ozbiljan tragalac za Istinom mora se suociti s sukobom izmedju srca i uma. Um neiscrpno zahteva razuman dokaz i objasnjenje na svakom koraku da bi prihvatio ono sto je Istina koja zauvek biva izvan njegovog dometa. Srce, intuitivno prijemcivo za tu istu Istinu, hoce da se otvori da bi primilo tu Istinu od izvora kome je intuitivno vodjeno.

Bezbrojna srca su nasla svoj put ka takvom izvoru u Liku Avatara Meher Babe. Meher Babin odgovor je bio automatski, neposredan a tako ce i biti. Ono jedino sto On trazi od svojih ljujbavnika je da ga vole svim svojim srcem ne obaziruci se na sve podvale i  neverice uma. Uslov da bi se Meher Baba voleo onako kako treba biti voljen, Baba insistira potpunu pokornost Njegovoj zelji i Njegovoj volji. To je ono na cemu se um i srce iznova sukobljavaju. Um pocinje da preispituje zahteve i zelje Ucitelja. Sumnjati je prilicno prirodno posto bespogovorna pokornost proizvodi uklanjanje samog uma (misljenja). Medjutim, ljubav koju Ucitelj probudi u srcu  na kraju preovlada ne ostavljuci umu drugo do da se voljno prepusti Icitelju. To omoguci da ljubavnik postigne cilj sjedinjenja sa Voljenim Uciteljem, koji je samo utelovljenje one Istine za kojom je ljubavnik krenuo u potragu.

Vaznost pokornosti Uciteljevim zahtevima i nacin na koji se ta pokornost vrsi je veoma lepo objasnjena u ovoj knjizi u odeljku koji govori o bakti jogi ili joga predanosti. Najvisi oblik bakti , Meher Baba  objasnjava (str 297 – 29801), (Ovo treba uskladiti s stranicama u prevedenom tekstu)

Onaj ko bespogovorno izvrsava zapovesti Gurua do u tancine,

do najsitnijeg detalja, tako da i dozivljava zelje Gurua kao

svoje – cak ako se to suprotstavlja njegovim namerama,

cak i ako mu se to ne svidja;

onaj ko, znajuci sta je zelja i zapoved Gurua,

postupa u skladu s tom zeljom i

prosto bez razmisljanja i prosudjivanja

izvrsava te zapovesti……….

onaj kome zelja Gurua, Guruova rec, Guruov najmanji mig,

Guruova zapovest predstavlja sve i jedinu potppunu istinu – ma

sta ta rec ili zapovest bila, cak ako je to u suprotnosti

s onim sto mu um nalaze, cak ako je to suprotno njegovim

zeljama i kosi s njegovim razumom;

Ukratko, onaj ko, uzevsi rec Gurua i

zapved zna i postupi u skladu s tim.

  • Meher Baba, “Mano-a-nash”, zivotni cirkular Br 1, izdat 6. februara 1952. Drugo izdanje  Zivotni cirkular Avatara Meher Babe  (Kompilacija 71. cirkulara) (Khamman, Andra Pradesh: Meher Baba

Khaman Centar, 1988, strana 12-16.)

Najuzi Meher Babini poklonici smatraju Meher Babu tim Guruom. Ono o cemu se ovde govori je vrsta odnosa i okolnosti koji su srz i sadrzina ove knjige. (???)

Svrha predanosti Ucitelju je od neprevazidjene vaznosti  za unutrasnji zivot tako da obican tragalac ne moze imati pojma sta je istinska duhovnost. Ucitelj koji je jedno s Istinom zna duhovnu stazu do najsitnijih detalja, sve zamke i spoticanja na stazi, dok su tragaoceve ideje ogranicenog koncepta, uslovljene religioznim dogmama, tesno vezane za obrede, rituale, ceremonije. Meher Baba je objavio da je Njegov zadatak ne da osnuje novu religiju, s njenim obredima, ritualima i ceremonijama koje ce samo sputati i opteretiti dusu. Naprotiv, dosao je da ujedini sve religije “kao perle na ogrlici”. On je obelodanio istinsku srz svih postojecih religija, sto je ljubav prema Bogu i za sav ljudski rod.  Tezio je medju svojim sledbenicima uspostavi jedinstvo u raznolikosti osvescujuci u njima istinsku jednotu sveg postojanja. Baba je objavio: “Dosao sam da posejem seme ljubavi u vasa srca tako da i pored svih povrsnih razlika koje vam zivot u toj obmani  neizbezno namece, kroz ljubav, osecaj jednote nastupi medju svim narodima, verama, sektama i kastama u svetu.”

Sadguru tj Savrseni Ucitelj je glavna tema u knjizi Beskonacni Um . Kao Bog u ljudskom telu, On poseduje beskonacno Znanje, beskonacnu Moc  i beskonacno Blazenstvo kao bozanske osobine stalno prisutne. U isto vreme On ispoljava sve slabosti koje snalaze obicno ljudsko bice – neznanje, bespomocnost, fizicke i mentalne patnje – dok radi na uzdizanju drugih ka Istini. Meher Baba je obelodanio da je On na sebe preuzeo svo breme sveukupne patnje s ciljem da izvrsi Njegovu Bogom – datu duznost. S druge strane, bez obzira na Babinu sveopstu (svekoliku, beskrajnu) patnju On je uzvracao  samo ljubavlju. Svojim zivotom je bio primer neprekidnog izliva bozanske ljubavi i samopozrtvovanja kako za pojedince tako i za sve ostale. Mnogi koji su bili u Babinom prisustvu su bili svedoci tog izliva ljubavi, cistote i blazenstva kojom je zracio, a u isto vreme svako se osecao potpuno prihvacenim onakvim kakav je bilo da je gresnik ili svetac.  Takva Savrsenost – potpuna i samodovoljna, a opet nikog ne iskljucuje, svakog prihvata. Cak i za one koji su Ga aktivno negirali Meher Baba bi rekao da su iz povezanosti s Njim dobijali ogromnu korist buduci da su doprinosili da drugi razmisljaju i misle na Njega.  Tako, Njegovo zivljenje na zemlji je bilo i ostace izvor nenarusenog blazensata prema svakom. Baba bi cesto podsecao one koji su mu bili bliski da jedino On i niko drugi obavlja svoj posao budjenja, cineci covecanstvo svesnim stvarnosti Boga i Njegovog prisustva na zemlji. I pored toga, On im je dozvoljavao da  ucestvuju u Njegovom obavljanju te duznosti tako sto su sirili Njegovo ime govoreci da je njihov posao samo da Njegovo ime pronesu do uha ljudi, a da je On taj koji ce ga proslediti od uha do srca.

Tu duznost ustolicenja Sebe u srcima ljudi izvrsavao je bez prekida od pocetka sluzbe 1922 pa sve dok nije napustio svoje fizicko telo 31. januara 1969. To je bio zivot “Savrsenstvo Sluzenja” u kom je On na sebe preuzeo beskrajno breme sanskara kreacije s ciljem da ublazi patnje svakog zivog bica.

Do poslednjeg daha Meher Baba je vodio zivot istinskog Fakira – onog koji ne poseduje nista, a opet polaze pravo na citavu kreaciju kao svoju. Ne samo da je On vodio zivot s krajnje fizicki naporan zivot vec je to ocekivao i od svojih najblizih sledbenika tako sto im je s beskrajnom strpljivoscu budio ljubav, cistotu, i osecaj za pravi put koji ce biti lisen iskusenja da se ide precicama (linijom manjeg otpora) ili da se prepusti privlacnostima (? sensationalism). On im je postavio cilj, koji im je sazeto predstavio recima:

Prodreti u sustinu i znacaj sveg postojanja i

odisati miomiris tog unutrasnjeg postignuca radi

putokaza i dobrobiti drugih – ispoljavajuci to kroz razne

oblike, ljubav, istinu, cistotu, i lepo – je ono jedino od

sustinskog znacaja. Sva ostala desavanja, dogadjaji i postignuca

sama po sebi nisu vazni.” *

  • Ovaj navod je zakljucak Meher Babinog eseja “Mesto Okultnog u Duhovnom Zivotu” -? (proveriti u Besedama) u sedmom izdanju knjige Besede, ciji urednik je C.D. Desmuk, ciju korekciju je uradio Eruch B. Jesavala, J. Flag Kris i Bal Natu (1987: ponovljeno izdanje North Myrtle Beach, South Carolina: Sheriar Foundation,1995) str 200.

Meher Baba je naglasio da je put ostvarenja Istine put nestanka – “ja”. Stvarna pobeda se ne sastoji u pokoravanju sveta i vladanju njime. Naprotiv, ta pobeda je u ovladavanju nizeg “ja” i pobedi nad svim zeljama. Rezultat tog osvajanja sebe jeste potpuno oslobodjenje od vezanosti, oslobodjenje od okova postojanja u iluziji (obmani) i postizanje jednstva s Bogom. Tokom tog putovanja odbacivanja laznog

da bi se dobila Istina, Meher Baba je Njegovim bliskim sledbenicima dao narednu molitvu koju je i on licno sa njima izgovarao. To je sustina glavne teme u knjizi Beskrani Um i mnogih drugih poruka.

Ja nisam ovo telo,

Ja nisam ovaj um,

Ja nisam ovo,

Ja nisam ono.

Ja nisam nista do zivuce lazno te Istine koja (je)sam;

I sve dok laz ne nestane, Istine ne moze biti.” *

Osvrnimo se na sadrzaj ove knjige, Beskonacni Um: Iako sva objasnjenja poticu od Onog istog  utelovljenog Uma, ona su sama po sebi ogranicena – premda Izvor  iz kog izviru kao i  Stvarnost ostaju beskonacni i izvan svakog ogranicenja. Jednom prilikom upitan o prirodi Istine, Meher Baba je odgovorio da uprkos tome da je to covecanstvu bilo obelodanjeno u knjigama filozofskim i svetim skriptima, opet je ostalo veoma nedoreceno. Na primer, sama po sebi Istina je neogranicena i postoji bezbroj nacina i vidova objasnjenja i izlaganja o Istini. Ipak krajnja analiza kao i sva objasnjenja ostaju kratka u postizanju cilja kreacije, koji  je ostvarenje i iskustvo Stvarnosti postajuci jedno s Stvarnoscu. Prava vrednost tih objasnjenja lezi u pomoci koju predstavljaju onima koji nastoje da postignu taj cilj.  S namerom da se to postignuce ubzalo i imalo univerzalne razmere  Stvarnost uzima formu u Osobi kao Avatar, Mesija, Hrist, Rasool (?) cije sveze zapovesti sluze i nadahnjuju coveka na njegovom dugotrajnom putovanju.

Svet treba vecno da bude zahvalan Njemu koji iz Svog neogranicenog milosrdja i samilosti izabere da se iz Njegovog Okeana bozanske Milosti spusti u iluziju da i ovaj put izbavi covecanstvo koje se upinje da se izdigne iz ponora beznadja i porocnosti i da ga uputi na put Zivota Bozijeg.

  • Ova molitva je zabelezena licnim beleskama (dnevnik) koje je vodio Eruc Dzesavala, jedan od Meher Babinih najuzih sledbenika.

Priznanje

Beskonacni Um je druga knjiga po redu iz serije knjiga koje su bile izdate pod pokroviteljstvom Avatar Meher Baba Perpetual Public Charitable Trust i koje su kao originalni materijal iz Arhive Trasta bile predocene javnosti. Prva knjiga iz ove serije, knjiga In God’s Hand ( izdata 2000.) sadrzi i fksimil (kopiju) manuskripta pisanog Meher Babinom rukom. Sav original tog manuskripta se nalazi u Arhivi Trasta.

Ovaj Trastov projekt izdavastva je zacet 1998. kada je Eruc Dzesavala dao saglasnost svom bratu Mervanu da pocne s pripremama za stampu gomile manuskripta pronadjenih u jednoj ostavi nekih

cetvrt veka ranije. Priprema ovog izdanja je bio ogroman posao kome su mnogi dali veliki i znacajan doprinos. Manuskript je morao biti digitalno skeniran, transkriptovan (?) i delovi su morali biti prevedeni

pre no sto je mogla poceti priprema teksta.  Tokom rada na tekstu mnoga strucna i specificna znanja su bila neophodna, narocito po pitanju materije koja se ticu Meher Babine metafizike kao i po pitanju jezika i   kulture. Dizajn knjige, sastavljanje (suplement) Dodatka, urediti tekst kao celinu, rad na crtezima i tabelama (?), Proofreading (?) kao i mnogi drugi poslovi ukljucili su mnoge osobe raznolikih strucnosti. Nije moguce na ovom malom prostoru adekvatno navesti sve napore velike ili male koji su ulozeni u ovaj posao, ili pak  izraziti zahvalnost za nesebicnost s kojom su radili. Buduci da je sav taj rad posvecen Voljenom Avataru Meher Babi – koji je i zapravo onaj Radnik koji obavlja svoj posao – je nagrada sama po  sebi (?).

Posebno se zahvaljujemo Bal Natu-u koji je bio izvor podataka po pitanju jezika, kulture u proslosti i Babinih pisanja. Stiv Klain, Erik Naidel i drugi uradili su bitne radove u pocetnoj pripremi manuskripta.

Dzon Busanic, Heder Naidel i Endi Lesnik su dali neizmerno valjane smernice i kritike; Filip Lutgendorf i Karl Ernst su ukazali na mnoge detalje sto se tice Hindu i Islamskog jezika i kulture. Subash Pokale je  dao bogate podatke o istoriji, knjizevnosti i religiji Maharashtre (prim. prev. jedna od drzavnih regija Indije). Ali Akbar Sapurzaman (Aloba), Mehrdokt Koshravi i Peter But su asistirrali u prevodjenju Hafiza, a Gokaran Shrivastava u prevodjenju Kabira. Doli Dastur i Santosh Soni su pomogli u pripremi Apendix 1 (Prilog 1). Peter Nordin i David Fenster su ukazali na mnoge pojedinosti iz njihove ekspertize vezane za ranu istoriju Meherabada; Elein Koks je nacrtala mapu pridodatu na strani 528. Martin i Kristina Cook su dali ogroman doprinos u pogledu fotografije i skeniranja originala manuskripta i (Master Chart -Maticnog Plana ?). Lorenc Raiter je ucinio dostupnim mnoge kvaltetne fotografske snimke i podatke vezane za njih. Sumer Turner je imao kljucnu ulogu u umetnicko-izdavackom timu koji je razvio i oblikovao dvadeset osam grafika u knjizi. Richi Blum i Majk Mak Donald su uradili Dodatak i Glosar. Mnogi drugi  pojedinci su dali istaknuti doprinos, neka imena tih su: Chitra Alvorado, Mehera Ardjani, Lorel Bimer, Ketrin Branch, Ivan Busanich, Prema Kamp, Kejsi Kuk, Mehera Danison, Dzenet Dzadson, Sam Keravala, Flag Kris, Dzagtamba Sing Ratore, Lora Smit, Bif Soper, Jangu i Gulnar Shukadvala, Nan Viker i Dzim Vrobel.

Pokolenja odaju posebnu duznu zahvalnost onim ranim pristalicama (apostolima) Meher Babe koji su transkribovali originalni materijal i sredili ga za konzerviranje.  Mada nema sigurnih podataka ko je to uradio jasno je da su oni znali da ce to delo biti izdato jednog dana i uradili su svoj posao u skladu s tim, kao sto to je izuzetno precizno zavodjenje podataka o sadrzini Meher Babinih diktata.  Ovo izdanje, nadamo se, predstavlja ispunjenje i dovrsenje onog sto su oni zapoceli.

Na kraju, izvan svega, zahvalnost dugujemo Beskrajnom Umu u liku Avatara Meher Babe, Autoru i Tvorcu ove knjige, koji je dao Svetlo nasem umu i vodio nas na stazi ka Njemu samom, tom izvoru i Srzi naseg Bica.

PREDGOVOR  (UVOD)

Od istorijski covecanstvu znanih Avatara – Zaratustra, Rama, Krisna, Buda, Isus, Muhamed – ni jedan nije dao bogatiju zaostavstinu znanu covecanstvu nego sto je dao Avatar Meher Baba. Njegove razne poruke, objasnjenja i besede koje je dao tokom skoro pedeset godina daju jednostavan, jasan i temeljit prikaz Boga i kreacije. Jedo od najbitnijih izlaganja iz takozvanog “filozofskog” podrucja  Bog Govori, je jedno izlaganje koje je bez premca u svetu duhovne literature. Ta knjiga, zajedno s Besedama, glavnim delom Covecanstvo Cuj, Sve i Nista, Ono najbolje od Zivota, (Beams from the Spiritual Panorama – Zraci iz Duhovnih Prostranstava – ?); kao i razne poruke iz 1950-tih i 1960-tih predstavljaju srce onog sto se (u nedostatku boljeg izraza) moze nazvati Njegovo “ucenje”. Pored toga, u zadnjih nekoliko godina na svetlost dana je izasao tekst iz jos ranijeg perioda koji  i pored ponavljanja nekih poznatih sadrzaja, daje  brojne nove poglede i predstavlja nam drugaciji prilaz no kasnija “klasicna” pisana dela. Ti pisani dokumenti iz 1920-tih  mada ni na kakav nacin ne potiskuju Meher Babina najveca izdata dela, pokazuju da okvir razumevanja koje neko iz njih moze izvuci je daleko od kompletnog (ma koliko to neko  pokusavao) i da svet duhovnog ima takvu velicinu i takve  domene da su oni do sada jedva i dotaknuti.

Ovo sadasnje izdanje, ova knjiga,  predsavlja deo onog novootkrivenog manuscripta koji je sad u Zbirci Arhiva pod pokriviteljstvom Avatr Meher Baba Trasta. Zapravo, ova knjiga je onaj obimniji deo manuskripta koji je podeljen u dve sveske koje su urdjivaci nazvali  Um Beleznice (Sveska I i II)  –  (Inteligence Notebooks (Notebooks I andII) ); tekst manuskripta je podeljen u dva segmenta: onaj duzi koji je oko 200 strana i onaj kraci koji se proteze na 44 strane. Nakon mnogo razmatranja, uredjivaci su zakljucili da ta dva segmenta najverovatnije obuhvataju dve razlicite, povezane studije. u skladu s tim, sadrzaj ovg dela ukljucuje dva naslova: Beskonacni Um kao Sve u Svemu, i Savseni Ucitelj i Svetlost Uma. Identitet onog ko je hvatao beleske jos uvek nije ustanovljen, ali je jasno da rukopis nije Meher Babin niti jednog od Njegovih kljucnih sledbenika tog perioda. Skoro je sigurno da manuskript koji mi imamo nije  prva originalna beleska vec “cestita, rukom pisana kopija” – tj. transkript jednog originala pisan s namerom da bude lako citljiv, dugotrajan dokument. Ni na jednom mestu se ne navodi niti nagovestava  ko je autor. Bez obzira na to, urednici ovog dela kao i drugi koji su imali priliku da detaljno studiraju original manuskripta, jednoglasno su se slozili da glavni izvor i autor mora da je bio Meher Baba, ma ko da su bili posrednici i okolnosti u kojima je je manuskript nastao. Jer, niko drugi ko je imao vezu sa Babom u ranim danima nije sastavio nesto ni nalik na tako nesto. Ova pretpostavka je potkrepljena cinjenicom da nekoliko strana iz drugog segmenta manuscripta Sveska II sadrzi jedan deo Babinom rukom pisanog teksta koji se ponavlja u knjizi In God’s Hand – Bozijom Rukom. Potpunija razmatranja po pitanju manuskripta i autorstva se moze naci u ovoj knjizi. Da navedemo samo kratko, sa sigurnoscu se moze reci da je Meher Baba dao osnovu, glavni sadrzaj dve Sveske, putem diktiranja ispisivanog kredom na tabli a zatim je to kao beleske zapisivao neko od Njegovih mandalija (Njegovih “pratilaca” ili sledbenika). Prilikom tog “zapisivanja” ti sledbenici su verovatno imali udela u izgledu i proznom stilu  manuskripta.

Iz tih razloga, urednici su vrsili jos neke provere i pretpostavili da je manuskript sastavljen najverovatnije – ili preciznije, pisanje teksta manuskripta – negde pocetkom do sredine 1926. Izmedju 1925. i 1928. Meherabad je bio u svom prvom velikom procvatu, te je vrvelo od aktivnosti kao u kosnici.

10. jula 1925. kao sto je poznato, Meher Baba je poceo Svoju dugu sutnju. Babinom rukom pisan manuskript cija kopija se moze videti u In God’s Hand (Bozijom Rukom) verovatno datira iste godine; Tokom 1925-1926 On je napisao ono sto je znano pod nazivom “The Book” ( ?  ) ciji manuskript jos uvek nedostaje; 2. januara 1927.On je prestao da pise svojom ruom, a 1926. – drzao je predavanja nekim od mandalija i neka decacima u Meher Ashramu sto je bilo zabelezeno  u manuskriptu pod nazivom “Tiffin lectures” i to u zasebnom paketu stampanih listova bez poveza. Stoga iz vise pogleda ovaj vremenski period i okolnosti izledaju najprikladniji i Beskonacni Um je najverovatnije nastao  u  to vreme, kao sto i drugi dokumenti podrzavaju tu pretpostavku. Bez obzira na to, iako je jasno da je Baba ulozio znacajan trud u sastavljanju ovog dela, nista u maniskriptu ne nagovestava da je On to dao imajuci u vidu da se to izda. Zapravo, mada je manuskript citak i pazljivo uradjen, nije uredjivan u formatu za izdavanje kao sto je to Baba cinio kasnijih godina s Njegovim raznim izdatim knjigama i porukama. Da Bal Natu nije nasao pomenute dve sveske ukrtko nakon sto je Baba napustio telo 1969. mi ne bi pojma imali da je manuskript postojao, te bi citavo poglavlje istorijskog perioda ranog Meher Babinog rada bilo bi nam nepoznato.

Sadrzaj Belezaka o Umu (? Um Sveske), iako na neki nacin istrazuju poznatu temu, verovatno ce iznenaditi mnoge Babine sledbenike i one koji su izucavali Njegova dela koja su kasnije nastala. Na primer, Baba oznacava Boga kao “Um”, Bog-pojam retko vidjen u Njegovim raznim knjigama i porukama nastalim 1930 tih pa do sredine 1960 tih, Kako bilo, Baba je diktirao Bau Kalcuriju, Njegovom mandaliju, materijal koji je kasnije stampan kao na 200 strana pod nazivom  “Beskonacni Um” u Bauovoj knjizi Nista i Sve. (Baba je napomenuo Bau-u i nekoliko drugih bliskih pristalica  da tacke koje je obelodanio u tom diktatu sadrze deset procenata materijala The Book (Knjiga).  Slicnost izmejdu kasnijeg “Beskonacnog Uma” i dva spisa s tom temom u ovom izdanju je upadljiva; vredno paznje je da se Meher Baba, buduci da je dao opsiran materijal na tu temu u ranim godinama Njegovog silaska, ponovo osvrce na isti sadrzaj dve godine pre nego sto je napustio telo. Tokom cetiri decenije, u medjuvremenu, Meher Baba je obicno izlazuci o ovom aspektu Boga koristi izraze poput “svesno stanje” (?)  ili “Znanje”.

Bez obzira na razliku u izrazima, Babina filozofija ostaje da je univerzum i sva pojava u njemu proizvod svesti (ili jezikom Beleznica o Umu ,  “sposobnost da misli” (?). Tako, dok je Bozija Stvarnost nepromenljiva, promene koje se pojavljuju i razlicitosti u svetu formi su usled ralicitih stanja Boga koja stvaraju razlicia iskustva ili “znanja”. Sta vise, kljucni uzrok stvaranja razlike u znanju je sanskara ili impresija (utisak), sto deluje kao granica na svesti, horizont kojim je svest opasana. Ogranicenje pobudjuje ono sto se u ovoj knjizi zove “pogresno (netacno) misljenje”. Ovo pogresno misljenje (pogresno razumevanje ?) stvara i sredstvo i nuznost pojedinacne duse (jivatme) na putovanju u svesti (od nevesnog preko pogresne svesti (o sebi) do Sebe-spoznaje (Samo-spoznaje) koja otkriva svekoliki sasav onog sto se u knjizi Bog Govori naziva “Deset Stanja Boga”. Ukratko, sve pojavno sto jest univerzum proistice i sadrzano je u domenu svesti, a to je poteklo iz poriva-za-znati koji je svojsten prirodi Boga.

Ovo se moze naci kao sustinska tema kako u knjizi Beskonaci Um, tako i u vecini Meher Babinih pisanih dela i poruka metafizicjog sadrzaja. Pored toga, za mnoge citaoce, ne samo to ce biti novo u ovoj knjizi. Meher Baba ni na jednom drugom mestu tako jasno ne povezuje tri stanja: budnost, snevanje i duboki san s tri sfere stvorenog sveta: gruba, suptilna i sfera neopipljivog. Zapravo, izraz “sfera neopipljivog”  od tada prestaje da se pojavljuje u Babinim objasnjenjima i pojam  “suptilna sfera” koji je koriscen u knjizi Beskonacni Um Baba je kasnije okarakterisao kao suptilna i mentalna sfera

Ono sto je takodje originalno u ovoj knjizi (mada se pojavljuje jos i u Bauovoj knjizi Nista i Sve) je i paralela izmedju maste i razmisljanja (?) – ili, koristeci slicne pojmove, izmedju stvaranja i ostvarenja.

Stvaranje, koje se pojavljuje i u domenu samo zamisli, je delo (of Ishwar)?) Isvara, dok se ostvarenje onog sto je Isvar stvorio zbiva putem misljenja Beskonacnog Uma kao ostvarioca, jivatma, banda ili “Onaj koji je u ogranicenom”. Beskoncni Um pruza mnogo novih informacija o Isvaru, koji predstavlja trece stanje Boga kako je objasnjeno u knjizi Bog Govori. Saznajemo, na primer, da Isvarova uloga Stvaraoca, Odrzavatelja i Unistitelja ima prisnu vezu s onim sto je u covekovom svakodnevnom ciklusu spavanja, sanjanja i budnog stanja. Takodje saznajemo da Isvar, mada stvarajuci i zamisljajuci sve, iako u ulozi  Gospodara univerzuma i Darivatelj svih svetovnih dobara, On Sam  nista ne shvata. To jest, On niti je svetan univerzuma ciji Gospodar je, niti je svestan Sebe kao Paramtme (Sveduse). On je posrednik beskonacnog sirenja, odrzavanja i sazimanja onog prvobitnog naj – najoogranicenija tacka koja je imaginacija (zamisao) tj. univerzum, mada On zapravo nema stvarni udeo u dozivljaju postojanja  univerzuma niti u stvarnosti stanja Boga.

Dtruga tema koja je detaljno razradjena u Beskonacnom Umu i ni na koji nacin se ne moze naci u drugim Meher Babinim delima i porukama, tice se sanskara i raznolikost nacina njihovog ponistavnja. U Odeljak 11 (?) kljucni deo knjige zalazi u neke od detalja ponistavanja sanskara putem cetiri tipa joge: karma, dnjani, bakti i radj(?). Proizilazi da ti razliciti putevi podrazumevaju prilicno razlicite tehike i postupke. Nasiroka analiza bakti joge (ili joge odanosti i ljubavi) u tom odeljku u svojoj zavrsnici slikovito predstavlja Savrsenog Ucitelja (Sadgurua) kao Bog sa i bez (atributa) svojstava? –  Isvar (Stvaralac) levo od Njega i Paramesvar (Bog nesvestan Sebe) s Njegove desne strane. Mada je i sam Beskonacni Um prikaz u okvirima koje poznaje dnjan, ovaj deo knjige jasno govori da je ljibav najdirektnija marsuta ka Bogu i da je Savrseni Ucitelj (Bog kao Covek) uzviseni i krajnji Objekt koji se sledi, kome se sluzi i kome se biva odan.

To su samo neke od kljucnih tema i uvida u ovoj izuzetno bogatoj knjizi. Bez sumnje je da ce u nadolazecim stolecima  ucenjaci i ljubitelji Boga istrazivati i potkopavati ovu riznicu blaga .  U isto vreme, ni jedna druga knjiga koja je pod Babinim autorstvom nam ne nudi toliko slozenosti i teskoca svake vrste.  Kao sto je vec navedeno, manuskript ne daje pouzdane podatke o autorstvu, datumu nastanka, ili pak kako je tekst belezen. Dalje, stil kojim je original pisan je prilicno prost i neobican; paragrafi i odeljci su radjeni prilicno nepravilno; ima jako puno ponavljanja; nit onog o cemu je rec je po nekada tesko pratiti; pored svega toga nismo mogli s  sigurnoscu reci – da li i manuskript sadrzi jedno knjizevno delo ili dva kao ni da li je njegov sadrzaj potpun ili delimican.

Po vrh svih tih knjizevnih nedoumica, tekst pobudjuje mnoge filozofske rasprave i pitanja. Predstavljanje nekih obimnih tema – poput odnosa izmedju univerzalnog i pojedinacnog, priroda stvaranja i oblici uma i misljenja – traze da se se to posmatra u sklopu obuhvatnije celine Meher Babinig filozofskog izlaganja. Ucenjaci koji proucavaju Meher Babina izlaganja i poredeci ga s misticizmom Vedante, Sufizma ili Hriscantva ce u mnogome naci da je to izucavanje imalo veliki uticaj na njihov  celokupan prilaz. U isto vreme u ovom tekstu se koriste izvesni termini poput: “suptilno”, “misljenje/koriscenje razuma” (?) i (Sadguru) “Savrseni Ucitelj” na takav nacin da to u mnogome varira od onog so je receno u drugim Meher Babinim pisanim delima. Na primer, izraz “Sadguru” se po nekada u ovom tekstu striktno odnosi na Savrsenog Ucitelja (onaj koji je utemeljen u Sahaj Samadiju i izvrsava duznosti koje ima u svetu), dok drugom priikom taj izraz upucuje na Bogo-ostvarenog pojedinca bilo o kome se radilo (ukljuujuci Majzube i Jivanmukte(?)). Iz svih navedenih i nenavedenih razloga, izvesno je da ce osobe koje su upoznate sa sadrzajem knjiga Bog Govori i Besede, u pocetku biti zbunjene i zacudjene. Knjiga Beskonacni Um je bez sumnje izazovno stivo za citanje; ali nagrada koju nudi na kraju prevazilazi napore i poteskoce.

Da bi pomogli citaocima u njihovom suocavanju s ovim neobicnim tekstom, uredjivaci su pripremili nekoliko korisnih pomagala. Prvo medju njima je opsirna rasprava nazvana Esej na temu Filozofije, Tekst (sadrzaj  ?) i (Editorial Practice) Uvod koji slede osnovni tekst. Od citaoca se posebno trazi da pazljivo prouce delove Eseja koji se osvrce na tekst filozofskog sarzaja (str. 458-494) gde su mnoge kljucne ideje o kojima je prethodno bilo reci jer zasluzuje dodatnu paznju. Esej takodje nudi kriticki osvrt na tekst i manuskript, objasnjavajuci ovo izdanje objavljuje tekst u formi od dve zasebne rasprave i ispituje dokaze po pitanju autorstva. Kraj Eseja objasnjava sistematski pristup i postupke uredjivaca. To je jedna vazna tema imajuci u vidu da su uredivaci nasli za shodno da prilicno prerade originalni tekst s ciljem da on bude razumljiv prosecnom citaocu. Sve u svemu, Esej sadrzi znacajan deo podataka o ovom izdanju i pruza neophodnu diskusiju o o temi, koja iako se bitno odnosi na ovaj tekst, uredjivaci nisu hteli da opterecuju citaoce na pocetnim stranicama knjige.

Citaoci takodje treba da znaju da nazivi odeljaka, poglavlja, glava, napisa na marginama i pregled, kratak tekst koji su uredjivaci uveli kao pomoc, koji se ne pojavljuje u originalu manuskripta. Na kraju svega – Glosar i Apendiksi, Beleske, Crtezi, Dopisi (?) itd – su namenjeni onima koji bi da izuavaju tekst do u tancina. Meher Baba buduci Onaj koji jeste, Svojim pisanim delima ce privuci razne citaoce i razlicitih intersovanja. Neki ce teziti da samo dokuce sadrzinu i ne zeleci da se uplicu u detalje oko uredjivanja teksta ili nijanse filozofskih rasprava. Drugi ce pak, hteti da idu tako duboko osvrcuci se na originalni tekst manuskripta, i vise od toga, do samog Uma u Coveko-oblicju–Avatar Meher Baba – koji je  krajnji izvor iz kog proisticu ta objasnjenja. Ovo izdanje je bilo pripremljno imajuci u vidu obe kategorjije citalaca. S jedne strane se pokusalo uciniti lakim za citanje  i pristupacno. S druge strane, ono daje iscrpne informacije i od pomoci je onima cije izucavanje ce ih pravovremeno odvesti izvan ogranicenja koja jedan korigovani tekst pruza.

Iako se ne moze ukratko i u nekoliko reci izloziti obimniji utisak koji ostavlja ovako izuzetna knjiga, uredjivaci bi u zakljucenju, zeleli da skrenu paznju na slobodu gledista ………..(?) Prirodno, a verovatno i neizbezno. ljudski um pokusava da obujmi i bude sadrzatelj bilo kog izrazavanja Istine u okviru nekog oblika ustaljenog shvatanja. Cak i Bog Govori se moze prisvojiti na isti nacin. Ipak, sadrzaj Beleski Uma u svom nepreradjenom obliku nose neukrotivu svezinu jednog izrazavanja poteklog iz neposrednog sagledavanja Stvarnosti koje se ne obzire na druge zakone. Vise od bilo kog intelektualnog sadrzaja koji daje, Beskonaci Um ima moc da izazove i podstakne. Na kraju krajeva Bog nije da bi se razumeo vec da bi se spoznao i ostvario. Letimicna sagledavanja u okviru ljudskog uma koja  zaiskri i zapali ova knjiga varnicama koje poticu od Svetlosti Uma te konacne Stvarnosti i Izvorista svih pojava.